Ivana Brlić-Mažuranić poznata je književnica koja je dala veliki doprinos književnosti, a to je postalo priznato ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Ivana Brlić-Mažuranić smatra se jednom od najznačajnijih spisateljica za djecu u čijim djelima uživaju sve generacije, a ne samo djeca. Za priznatu Nobelovu nagradu bila je dva puta nominirana, a mnogima je do danas ostala “Kraljica hrvatske priče”.
Ivana je rođena 18. travnja 1874. godine u Ogulinu u bogatoj obitelji s puno poznatih članova obitelji koji su bili cijenjeni u društvu. Otac Vladimir radio je kao pisac i pravnik, a djed Ivan Mažuranić bio je prvi hrvatski ban i pjesnik. Zahvaljujući ocu i djedu koji su se bavili književnošću, Ivana je naslijedila ljubav prema pisanju.
Ivana je tijekom svog života uvijek rado posjećivala Ogulin koji joj je ostao u srcu. Priznala je kako je na njezin rad utjecalo više osoba. Na prvo mjesto je stavila svog djeda Ivana Mažuranića. Nekoliko je puta priznala kako je trenutak kada ga je držala za ruku dok je umirao na nju ostavio dosta traga, a što se kasnije moglo primijetiti u njenom stvaralaštvu.
Na rad Ivane Brlić-Mažuranić utjecao je i poznati pjesnik Franjo Marković te Josip Juraj Strossmayer. Pored poznatih ličnosti iz prošlosti na njene su radove uvelike utjecala i djeca koja su bila najveća inspiracija.
Ivana je pohađala dva razreda javne škole, a potom se nastavila školavti kod kuće. Zbog dobrog materijalnog stanja Ivana se mogla školovati kod kuće s privatnim učiteljima, a zahvaljujući želji da puno nauči, kasnije je znala ruski, njemački i francuski te talijanski i engleski.
Veći dio života provela je u Zagrebu i Karlovcu, a nakon što se udala za odvjetnika Vatroslava Brlića, preselila se u Slavonski Brod. Imali su petero djece, a nakon rođenja djece Ivana se posvetila njihovom odgoju.
Oduvijek je smatrala kako nema dovoljno literature za djecu pa je djeci krenula pričati zanimljive priče koje su oni slušali s velikim zanimanjem. Upravo se taj period smatra prekretnicom kada je odlučila da će početi pisati. Ubrzo je nastala prva zbirka pripovijedaka “Valjani i nevaljani”.
Prvu veću pozornost imala je s romanom za djecu “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”. Godine 1912. napisala je pjesničku zbirku “Slike”.
Nakon prve objavljene zbirke uslijedila su djela poput “Priča iz davnina” s kojima je izašla van granica države i zaradila nominaciju za poznatu i priznatu Nobelovu nagradu. “Čudnovate zgode šegrta Hlapića” bila je još jedna priča koja je osvojila srca mnogih. Napisala je: “Knjiga omladini”, “Škola i praznici”, “Slika”.
Ivana je rano počela pisati poeziju i eseje, ali su prvi radovi objavljeni tek početkom 20. stoljeća. Ivana Brlić Mažuranić umrla je u Zagrebu 21. rujna 1938. godine.
